Ginekologija

poliklinika sanasa

Ginekologija je grana medicine koja se bavi dijagnostikom i liječenjem bolesti ženskog reproduktivnog sistema, potiče od grčkih riječi „gine“ što znači žena i „logos“ koja znači nauka tako da bi se moglo prevesti kao nauka o ženama.

Posjeta ginekologu predstavlja prvu stepenicu u očuvanju ženskog reproduktivnog zdravlja i ono što je bitno napomenuti da se najveći broj bolesti koje se otkriju u ranoj fazi, na redovnom pregledu, mogu uspješno izliječiti.

0 +
Usluga
0
Lokacije
0 +
Osoblja
0
godine postojanja

Usluga koju nudimo po lokacijama

01.
Grbavica
02.
Ilidža
03.
Vogošća

Ginekološki pregled se sastoji iz pregleda spoljnih genitalija i vaginalnog pregleda.
Pregled spoljašnjih genitalija se vrši prvi i sastoji se od pregleda spoljašnjeg otvora vagine, malih i velikih usana, klitorisa. Tom prilikom se istražuje da li postoji crvenilo, iritacija, sekret, ciste ili neka druga neobična promjena.

Vaginalni pregled obavlja se pomoću instrumenta koji se zove spekulum, koji služi da se odmaknu zidovi vagine jedan od drugog, što ginekologu omogućuje da vidi unutrašnjost vagine i grlića maternice. Obično se uzima bris sa grlića maternice i vagine, koji se testira na prisustvo uzročnika polni-prenosivih infekcija ( koji mogu biti prisutni i bez davanja simptoma ), kao i Papa test, kojim se ispituje prisustvo prekanceroznih i kanceroznih čelija, analizom brisa određuje se i grupa vaginalnog sekreta. Pregled spekulumom traje 30-ak sekundi i nije bolan, ali može biti pomalo neprijatan, naročito ako je vagina osjetljiva zbog infekcije ili nekog drugog razloga.

Razlozi za ginekološki pregled:
Kao dio regularne provjere statusa (šestomjesečna kontrola), u toku pregleda se može uzeti bris za Papanikolua test,
Da bi se ispitalo prisustvo infekcije kao što su gljivična infekcija ili bakterijska vaginoza,
Da bi se dijagnostikovale seksualno prenosive bolesti kao što su: klamidija, herpes, trihomonas ili humani papilon virus (HPV),
Da bi se otkrio uzrok neregularnog krvarenja iz uretusa,
Da bi se identifikovale morfološke abnomarlnosti organa male karlice kao što su fibromi, ovijalne ciste ili prolaps uretusa,
Prije davanja kontacepciske terapije, neka sredstva za kontracepciju, kao što su dijafragma ili spirala zahtijevaju ginekološki pregled da bi se aplikovala pravilno.

Klinički pregled dojki je nezaobilazna temeljna dijagnostička pretraga koja obuhvata inspekciju (analizu izgleda) i palpaciju (pipanje) dojki i okolnih regija u različitim položajima tijela. Ovaj pregled je preporučljivo raditi u prvoj fazi ciklusa kada su dojke manje napete i manje bolne.
Pri ovom pregledu ako se primjete neke promjene onda se obavezno preporučuje uz palpatorni pregled i UZ dojke.

Kolposkopija je medicinski postupak kojim se pod velikim povećanjem promatra vrat maternice, rodnica i stidnica pomoću posebno dizajniranog pokretnog mikroskopa pod nazivom kolposkop.
Ako se posmatra vrat maternice (cerviks) i rodnica (vagina, colpos) metoda se naziva kolposkopija, odnosno ako se posmatra vanjsko spolovilo (vulva) metoda se naziva vulvoskopija.

Zbog čega se radi kolposkopija ?

Specijalista ginekolog može preporučiti kolposkopiju ako su u nalazu PAPA-testa pronađene određene abnormalnosti, pa u tom smislu predstavlja izvanrednu dijagnostičku dopunu citologiji. U slučaju da ginekolog tokom kolposkopije pronađe sespektna (sumnjiva) područja abnormalnosti sluznice (epitela), tada se može napraviti ciljana biopsija i uzeti uzorak tkiva da daljnju patohistološku analizu.

Kolposkopija je važan postupak u dijagnostici karcinoma ali i prekancerogenih promjena te genitalnih bradavica.

Kolposkopija se može koristiti u dijagnostici :

Prenkancerogenih promjena epitela vrata maternice (displazije ili CIN) i cervikalni karcinom,
Genitalnih bradavica,
Upalnih promjena vrata maternice (cervicitis),
Prekancerogenih lezija epitela rodnice,
Prekancerogenih promjena vanjskog splovila (vulve)
Karcinoma rodnice i karcinom stidnice


Kako se izvodi kolposkopija ?

Koposkopija je sigurni postupak koji nosi vrlo malo rizika, ali se rijetko može dogoditi da mogu nastati neke komplikacije kao što su: zdjelična bol, infekcije i teže vaginalno krvarenje.

Prije kolposkopije trebalo bi bar dva dana prije pregleda izbjegavati korištenje tampona, vaginaleta i trebalo bi izbjegavati spolne odnose. Prije odlaska na zahvat ali i nakon njega mogu se koristiti lijekovi protiv bolova.

Šta se može očekivati tokom kolposkopije ?

Zahvat se obavlja u ležećem položaju na ginekološkom stolu i traje između 10 i 20 min. Kod pregleda specijalist ginekolog koristi metalni spekulum koji se stavlja u rodnicu kako bi se prikazao vrat maternice te stjenke rodnice. Zatim ginekolog koristi kolposkop sa kojim koristeći jarku LED svjetlost, kroz leće ppregleda unutrašnjost rodnice.

Tokom zahvata se koriste otopine koje mogu izazvati osjećaj žarenja ili peckanja ali pomažu naglasiti sva područja abnomalnosti epitela rodnice i vrata maternice.

Postoje tri posebna testa koja se mogu raditi tokom kolposkopije: testiranje hemijskom otopinom octenom kiselinom, korištenje optičkog pomoćnog sredstva-filtera u boji te uzimanje uzoraka (tzv.biopsija) tkiva vrata maternice.

Ultazvučni pregled se može obavljati
transabdominalno (preko stomaka) kod djevojaka koje nisu imali spolne odnose ili kod velikih tumora u vagini gdje je pristup vaginalnom sondom otežan,
transvaginalno (putem rodnice) je pristup koji daje mnogo jasniju i precizniju sliku jer je sonda mnogo bliža organima koje pregleda.
Ponekad se oba pregleda vrše zbog boljeg pregleda zdjelice.

Glavne indikacije za ultrazvučni pregled su: neredovne i bolni ciklusi, prerani i zakašnjeli pubertet, obilno krvarenje, neplodnost, simptomi i znakovi zdjelične upalne bolesti,krvarenje u postmenopauzi, problemi nakon poroda, palpacijski nalaz tvorbe u zdjelici i loš nalaz krvne slike, utvrđivanje položaja intrauterinog uloška, poslijeoperacijska kontrola, praćenje rasta mioma maternice, izgled i veličina ciste na jajnicima, praćenje rasta folikula i debljine sluznice maternice tokom postupka potpomognute oplodnje, kao i dijagnoza te potvrda trudnoće.

Papa-test, Papa-razmaz, test po Papanicolauu ili VCE ( vagina-cerviks-endometrij) obrisak je brza, jednostavna i neinvazivna medicinska pretraga kojom se uzima bris vagine, vrata maternice i kanala vrata maternice, a prvenstveno služi za rano otkrivanje karcinoma vrata grlića maternice i promjenama koje mu prethode.

Kada obaviti Papa-test ?

Svaka žena koja je postala seksualno aktivna ili navršila 18 godina trebala bi obaviti Papa-test i to jednom godišnje, kontinuirano tokom svog cijelog života. Test je nabolje uraditi između 10 i 20 dana od prvog dana zadnje ciklusa, dva do tri dana prije odlaska na testiranje ne bi trebalo koristiti vaginalne lijekove, kreme, pjene, pudere ili kupke, također par dana prije testa ne bi trebalo imate seksualne odnose. Sve nabroja može uticati na intrepetaciju testa i onemogućiti otkrivanje abnormalnih stanica.

Vagina fiziološki nije suha, sluzukoža vagine nema žlijezde, ali druge cervikalne žlijezde (žlijezde u slukoži grlića maternice) luče sluz bogatu glikogenom koji se u vaginu pretvara u mliječnu kiselinu pa je Ph vagine kiseo i time zaštićen od prekomjernog razvoja gljivica i bakterija.

Kada se kliničkim pregledom utvrdi postojanje pojačane vaginalne sekrecije uzima se bris iz forniksa vagine i određuje se stepen čistoće vagine.

Pojačana vaginalna sekrecija može biti posljedica i upalnog procesa na drugim dijelovima genitalnog trakta, poslije vaginalne sluzokože to je najčešće upala grlića maternice.

Zavisno od vrste uzročnika liječenje se sprovodi ispiranje vagine i stavljanjem vaginalnih tableta prema grupi sekreta. Zavisno od grupe sekreta uzimaju se antibiotici i antimikotici. Kod upale sluzokože u prednjem predjelu vegine primjenjuju se kreme preme grupi sekreta.
Ono što je bitno MORAJU SE LIJEČITI OBA PARTNERA da se infekcija ne ponavlja i da efekat liječenja bude zadovoljavajući.

Ako vam je menstruacija izostala te sumnjate na trudnoću, najbolje je javiti se ginekologu koji će na temelju ginekološkog pregleda, ultrazvučnog nalaza i eventualnog određivanja beta hCG-a iz krvi, potvrditi ili isključiti trudnoću
Test trebate napraviti ako vam menstrualno krvarenje kasni 1 – 2 dana te sumnjate na trudnoću pošto testovi za trudnoću detektiraju razine hCG-a, hormona kojeg vaše tijelo proizvodi ako ste u drugom stanju. Preporučuje se test napraviti s uzorkom prvog jutarnjeg urina pošto je tada najveća koncentracija beta HCG tj. “hormona trudnoće”.

Biopsija je dijagnostički postupak uzimanja uzorka (komadića) tkiva iz različitih organa ili tumora za mikroskopsku analizu kako bi se postavila dijagnoza. Ovom metodom mogu se otkriti različite promjene u tkivnim stanicama te tako dijagnosticirati upalne i druge bolesti. Najčešće se koristi za utvrđivanje prisutnosti stanica raka. Npr.biopsija dojke širokom iglom pod kontrolom ultrazvuka je pouzdana metoda za postavljanje dijagnoze sumnjivih lezija u dojci. Biopsija tkiva vrata maternice otkriva intraepitelne neoplazije vrata maternice teškog stupnja (CIN3) i rak vrata maternice

Histo-patološki pregled
Dobijeno tkivo grlića šalje se na histo-patološki pregled. Histo-patološkim pregledom utvrđuje se da li se u uzorku tkiva nalaze normalne ili “nenormalno” (izmenjene) ćelije. Takođe, u slučaju prisustva izmenjenih ćelija, ova analiza određuje stepen njihove „nenormalnosti “. Izmenjene ćelije su značajne zato što je u njima moguć razvoj karcinoma grlića materice. Stepen nenormalnosti ćelija grlića materice određen histo-patološkim pregledom je osnovni kriterijum za izbor daljeg terapijskog postupka.

Šta poslije dobijenog, histo-patološkog nalaza biopsije?
– Histopatološki nalaz posle biopsije može biti normalan (u bioptivnom materijalu su nađene samo normalne ćelije) i patološki.
Moguće su tri varijante patološkog nalaza biopsije:

1. Malo izmenjene ćelije (LSIL, CIN I) – dovoljno je „spaliti“ uočenu promenu na grliću materice i njenu užu okolinu, čime je lečenje završeno. „Spaljivanje“ se najčešće radi laserom ili radio – nožem (savremeniji pristup), pri čemu je intervencija u lokalnoj anesteziji praktično bezbolna.
2. Znatno izmenjene ćelije (HSIL, CIN II, CIN III, Ca in situ):
– Neophodno je uraditi konizaciju grlića materice. Cilj konizacije je da odstrani (iseče) promenu na grliću sa zonom zdravog okolnog tkiva. Isecanjem se dobija tkivo u obliku konusa, otuda i naziv intervencije. Ukoliko histopatološka analiza konizata potvrdi nalaz biopsije, lečenje je ovim završeno.
3. Ćelije invazivnog karcinoma:
– Neophodno je uraditi konizaciju grlića materice. Postupak posle konizacije zavisi od rezultata histo-patološke analize tkiva dobijenog konizacijom grlića.

Šta su rane?
Rane su mehaničke, otvorene povrede kod kojih je došlo do prekida integriteta i anatomskog kontinuiteta kože i subdermalnih tkiva. Obrada rane je izuzetno bitna u cilju sprečavanja razvoja infekcije. Po načinu nastanka rane mogu biti akcidentalne (slučajne) i arteficijalne (namjerne ili operativne). U ginekologiji i akušerstvu se najčešće srećemo sa arteficijalnim – hirurškim ranama nakon ginekoloških operacija i intervencija.

Tretman rane
Rane nakon operacija zahtevaju tretman – toaletu i skidanje konaca posle određenog vremena. Obrada rane podrazumeva čišćenje pomoću sredstava za dezinfekciju kože i sluzokože (jod, hidrogen, kodan i dr) najčešće 2. ili 3. dana od nastanka rane. Konac se skida 7-10 postoperativnog dana. U slučaju pojave infekcije, ranu treba češće obrađivati, uzeti bris rane i tretirati antibioticima. Zbrinjavanje rane obuhvata obrada rane, čišćenje, previjanje.
Upala Bartolinijeve žlijezde- Incizija apscesa BARTOLINIJEVE žlijezde
Tokom života veliki broj žena nema nikakvih problema sa Bartolinijevom žlijezdom zbog čega nije ni svjesna prisutnosti i uloge parne žlijezde koja se nalazi na početku vaginalnog otvora. Svjesne njenog postojanja, postajemo tek onda kada se desi problem i dođe do jako bolne upale koja zahtijeva ljekarsku intervenciju.

Bartolinijeve žlijezde su parne žlijezde veličine zrna graška, koje su simetrično postavljene na malim usnama, na početku vaginalnog otvora. One luče sekret kroz kanal dug oko 2,5 cm i na taj način vlaže vulvu. U normalnim okolnostima kad ne postoji nikakva tegoba, nemoguće ih je napipati.

Šta ukoliko se desi problem?

U većini slučajeva se razvija apsces, a najčešći simptomi su bol i otok koji se pojačavaju tokom uobičajenih aktivnosti poput hodanja ili sjedenja, a nije isključena ni povišena tjelesna temperatura. Neugodnu i često vrlo bolnu upalu Bartolinijeve žlijezde tokom života doživi oko 2% žena, i u tim situacijama se najčešće radi o začepljenju izvodnog kanala koji dovodi do ciste ili apscesa.

Asimptomatska mala cista, obično nije bolna te ne zahtjeva nikakvo liječenje. Međutim, u većini slučajeva nastaje bakterijska upala i bolni apsces, koji zahtjevaju hiruršku intervenciju i terapiju antibioticima. Hirurško liječenje podrazumijeva inciziju žlijezde i drenažu gnoja te po potrebi marsupijalizaciju žlijezde.

Preporuka nakon intervencije
Savjetujemo vrele kupke jedan do dva dana nakon intervencije, suzdržavanje od seksulanih odnosa četiri nedelje, a prema potrebi biće uključena antibiotska terapija.

Scroll to Top