Gastroenterohepatologija

Konsultacije gastroenterohepatologa podrazumjeva davanje mišljenja na osnovu anamnestičkih podataka, kliničkog pregleda i dijagnističkih metoda.

Rektoskopija je pregled gdje se pregleda sluznica zadnjeg crijeva, rektuma tako da uvodi šuplju metalnu cijev u rektum.
Tim pregledom moguće je otkriti polipe u analnom kanalu, rektumu i dijelu sigmoidnog debelog crijeva, hemoroide i fisure, te promjene sluznice završnog debelog crijeva.
Rektoskopije je zahvat koji je siguran, pa su komplikacije poput perforacije crijeva, mehanička ozlijeda sluznice ili krvarenje rijetke.
Ovaj pregled je, uz druge proktološke preglede kao što su digitorektalni pregled i proktoskopija, ključan za rano otkrivanje zloćudnih stanica te se osobama starijima od 45 godina preporučuje redovita kontrola svake dvije godine.
Zašto se izvodi rektoskopija?
Doktor će uputiti na pregled kako bi se utvrdili uzroci:
postojanja krvi u stolici, bolova pri defekaciji, čestih dugotrajnih zatvora između kojih su kratki periodi proljeva, upalne promjene perianalne regije.

Pregled također pomaže u dijagnosticiranju: hemoroidalnih čvorova, polipa, raka debelog crijeva, upalnih bolesti crijeva.

Prilikom pregleda pacijent može ležati na boku ili biti u položaju koljena-laktovi, ovisno o uputi liječnika.
Nakon nanošenja anestetskog gela na područje analnog otvora, doktor će prvo izvesti digitorektalni pregled (pregled zadnjeg dijela crijeva prstom). Nakon toga se u rektum uvodi instrument (rektoskop) u obliku cijevi koja je debljine prsta. Pomoću optičke kamere na početnom dijelu rektoskopa liječnik će pregledati perianalnu regiju, analni kanal i rektum, najviše do 25 centimetara dubine. Pretraga u pravilu nije bolna, ali može biti neugodna.
Ako doktor procijeni da je potrebno, može uzeti dio sluznice crijeva za dodatnu analizu (biopsija). Taj uzorak bit će poslan na histološku analizu koja će utvrditi postoje li neke problematične promjene na sluznici.
Iskustva pacijenata pokazuju da pregled nije bolan, iako se određena neugoda ne može izbjeći. Nakon postupka pacijent se može vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima.
Komplikacije su izuzetno rijetke, a uglavnom se odnose na oštećenje sluznice crijeva što može dovesti do krvarenja. Ako dođe do krvarenja, bolova u stomaku, povišene tjelesne temperature ili nekog drugog simptoma, potrebno se odmah javiti doktoru.

Gastroskopija je endoskopska pretraga kojom se pregledava unutrašnjost jednjaka, želuca i početnog dijela tankog crijeva optičkim instrumentom (gastroskopom). Pretraga uključuje i test na želučanu bakteriju Helicobacter Pylori. *mogućnost anestezije



Ova vrsta pregleda se preporučuje pacijentima koji imaju sljedeće simptome:
bol u gornjem dijelu stomaka, GERB ili gastroezofagealnu refluksnu bolest karakteriziranu osjećajem vraćanja kiselog sadržaja, žgaravicom ili pečenjem u području prsne kosti, mučnine, povraćanje ili proljev koji traju duže vremenski period, crnu stolicu ili krv u povraćenom sadržaju, otežano gutanje ili osjećaj zaostajanja zalogaja hrane što može biti uzrokovano suženjem ili tumorom u gornjem dijelu probavnog trakta, patološke rezultate nalaza drugih dijagnostičkih metoda (rentgen, računalna tomografija, magnetna rezonanca), vađenje stranog tijela, praćenje upalnih promjena odnosno procjene izraslina (polipa ili tumora) primijećenih na sluznici.

Gastroskopija se rutinski obavlja ambulantno. Kako bi vaš doktor dobro vidio sluznicu želuca i dvanaesnika, vaš želudac mora biti potpuno prazan. Da bi ispraznili morate slijediti upute o pripremi za gastroskolipu. U principu, ne smijete jesti ni piti šest do osam sati prije testa. Može vam biti dopušteno poneki gutljaj tekućine do 2 sata prije pregleda. 



Ako inače uzimate lijekove (npr. tablete za krvni pritisak), uzmite ih kao i obično, sa malim gutljajem vode, osim ako vam doktor izričito zabrani. Trebali biste obavijestiti svog doktora ili medicinsku sestru ako ste alergični na bilo koji lijek ili ako imate astmu, peludnu groznicu ili ekcem ili ako uzimate lijekove koji razrjeđuju krv .



Gastroskopijiu možete obaviti i u blagoj anesteziji kako bi se osiguralo da ste opušteni i da ne osjećate bol ili neugodu tijekom postupka.

Ukoliko imate, od vas će biti zatraženo da izvadite zubalo i kontaktne leće te da skinete naočale. Doktor će nasprejati grlo lokalnim anestetikom kako bi smanjio osjet u grlu i smanjio refleks povraćanja koji se može javiti prilikom prolaska endoskopa kroz grlo. 

Ako ste se odlučili za kratku anesteziju, mala plastična cjevčica (kanila) će vam biti postavljena u venu na stražnjem dijelu ruke. Sedativ će se ubrizgati kroz kanila, te ćete gotovo odmah osjetiti opuštenost i pospanost. Dok ste pod anestezijom, stalno će se pratiti količina kisika u krvi kroz mali aparatić pričvršćen na prstu i ukoliko je potrbno dobiti ćete dodatni kisik preko maske.

Gastroskopija se obavlja dok ležite na boku. Prvo će vam doktor u usta postaviti malu tubicu koju morate zagristi i držati zubima a nakon toga će kroz to pažljivo uvesti endoskop u usta. Zamolit će vas da progutate kako bi endoskop lakše prošao do jednjaka i do želuca. Tijekom testa možete normalno disati. Medicinska sestra će pomagati doktoru usisavajući višak sline iz vaših usta tijekom procedure. 

Kad je endoskop postavljen u želudac, obično se upumpa malo zraka kroz cijev kako bi se želudac napuhnuo kako bi se stijenke izravnale i sluznica želuca što bolje vidjela. U tom trenutku možete osjetiti kratku mučninu. 

Sićušna kamerica na vrhu endoskopa šalje sliku unutrašnjosti vašeg želuca na ekran kojeg gleda liječnik i tako pregledava vaš jednjak, želudac i tanko crijevo. Ukoliko je potrebno, liječnik će uzeti komadić tkiva želuca (biopsiju) i/ili ukloniti polipe. To se obavlja sitnim instrumentima koji ulaze kroz endoskop i uglavnom je bezbolno i brzo. Kad je pregled gotov, endoskop se vadi van brzo i jednostavno. 

Postupak u principu ne boli, ali može biti malo neugodan.

Nalaz ćete dobiti odmah nakon procedure. Ako ste imali biopsiju, rezultate biopsije – PHD (pato-histološku dijagnozu) ćete dobiti nekoliko dana kasnije.
Šta nakon gastroskopije i moguće neželjene reakcije
Nakon završenog pregleda pacijenti najčešće osjećaju nadutost, sa obzirom da se tokom pregleda kroz aparat upuhuje zrak radi boljeg prikaza sluznice to je normalno.

Nakon završene gastroskopije bolesniku će biti objašnjen nalaz pretrage. U slučaju patološkog nalaza doktor će pacijentu razjasniti prirodu poremećaja i potrebu dodatne pretrage i terapije.

Po završetku gastroskopije kod koje nije izvršen neki od terapijskih zahvata pacijent može normalno piti i jesti. Većina pacijenata se osjeća sasvim dobro vrlo brzo nakon pregleda, no dio njih ipak osjeća određenu slabost i nelagodu, zbog čega se preporučuje pošteda od većih napora do kraja dana.
Mogu se ali vrlo rijetko pojaviti i druge nuspojave: krvarenje nakon endoskopskog odstranjivanja izrasline, nastanak rascjepa na sluznici uslijed naprezanja kod pretrage, kao i aspiracija sadržaja želuca u dišne putove i pluća.

Otprilike 90% tumora debelog crijeva nastaje iz polipa. Proces nastanka raka, od adenoma do karcinoma odvija se najčešće u vremenskom intervalu od 10-15 godina. Tumori debelog crijeva su drugi po učestalosti kod oba spola, naime, velika većina vizualiziranih polipa naprednim endoskopskim tehnikama može se u potpunosti odstraniti, bez potrebe za hirurškim zahvatima.
Kolonoskopija se preporučuje raditi kad primjetimo okultno krvarenje u stolici, anemijom zbog manjka željeza, promjenom u ritmu pražnjenja stolice (izmjena proljeva i zatvora), osobito kod osoba do tada s redovitom stolice i/ili pojavom krvi u stolici zbog sumnje na rak/polipe debelog crijeva (osobito nakon 50. godine života), dugotrajnim “neinfektivnim” proljevima (upalne bolesti crijeva), opstipacijama s “alarmantnim simptomima”, gastrointestinalnim krvarenjima nepoznate etiologije, patološkim nalazima drugih komplementarnih slikovnih metoda (irigografija, CT/MR kolonografija), kao i nerazjašnjenim abdominalnim bolovima (tumor, divertikularna bolest).

Kolonoskopija, iako kompleksna i složena procedura, u rukama iskusnog endoskopičara je najčešće minimalno neugodna i relativno sigurna metoda. Ipak, ljudi je se uz potencijalne komplikacije najviše pribojavaju zbog moguće boli prilikom pretrage. Moguće su rijetke komplikacije, kao perforacija crijeva i krvarenje nakon polipektomije (0,1-0,2%) te kardiovaskularna/respiratorna depresija ako se radi pod anestezijom (0,1%). Mortalitet na kolonoskopiji je (0,007%), većinom u starijih bolesnika s komorbiditetom.

Dan prije pregleda
u 12:00h pojesti supu, i poslije toga ništa ne jesti.
U 17:00h u 1L vode otopiti sadržaj Moviprep ( vrećica A i B) i pripremljenu tečnost popiti u toku 1h ili 2h.
Važno je u toku uzimanja MOVIPREPA popiti jos minimalno 0.5l tečnosti .
U 20:00 ili 21:00h u 1L vode otopiti sadržaj Moviprep ( vrećica A i B) i pripremljenu tečnost popiti u toku 1h ili 2h.
U toku uzimanja MOVIPREPA popiti još minimalno 0.5 L tečnosti.
Četiri sata prije anestezije ne piti tečnost.
Na pregled je obavezno doći sa pratnjom
NAPOMENA: U toku pripreme preporučuje se unošenje što više tečnosti.Ukoliko se osjeti slabost može se unijeti malo slatkog soka (npr.ledeni čaj).

Dan prije pregleda
12:00h pojesti supu, i poslije toga ništa ne jesti
u 18h ili 19h u 1L vode otopiti sadržaj Moviprep
( vrećica A i B) i pripremljenu tečnost popiti u toku 1h ili 2h
sa Moviprepom je bitno još popiti minimalno 0,5 L tečnosti
Na dan pregleda
ujutro u 6h ili 7h u 1L vode otopiti sadržaj
Moviprep ( vrećica A i B) i pripremljenu tečnost popiti u toku 1h ili 2h.
sa Moviprepom je bitno još popiti minimalno 0,5 L tečnosti
Četiri sata prije anestezije ne piti tečnost.
Na pregled je obavezno doći sa pratnjom
NAPOMENA: U toku pripreme preporučuje se unošenje što više tečnosti.
Ukoliko se osjeti slabost može se unijeti malo slatkog soka (npr.ledeni čaj).

Polipektomija se obično radi u toku kolonoskopije, kako se pacijent ne bi ponovo pripremao za pregled. Veliki procenat polipa se može odmah skinuti, a ukoliko postoji veći broj polipa, uklanjanje se može raditi i iz više puta. U manjem broju slučajeva je potrebna hospitalizacija i hirurško liječenje, prije svega ukoliko su polipi veliki ili sumnjivi na malignu alteraciju.
Nakon otklanjanja polipa se sprovodi histopatološka analiza, kako bi se procjenilo da li je polip skinut u celosti ili delimično, da li postoji maligna alteracija, i da bi se planirala dalja kontrolna dijagnostika tj. kolonoskopija.

Polipi kolona se mogu ponovo javiti posle skidanja. Iz tog razloga je potrebno praćenje. Vrlo je bitno biti suguran da je prethodni polip skinut u potpunosti kao i pratiti da li je došlo eventualno do pojave novih polipa. Verovatnoća javljanja ponovnog polipa na istom ili drugom mestu je oko 30% više u odnosu na ljude koji nisu nikada imali polip.

U najvećem broju slučajeva nema komplikacija i pacijent se osjeća potpuno dobro. Ponekad se može javiti nadimanje ili blagi grčevi. Retko se javlja krvarenje, i to obično neposredno po uklanjanu polipa, tako da se ono uspešno riješava u toku same kolonoskopije. Vrlo retko dolazi do povrede zida creva, pojave povišene temperature i infekcije, a u najmanjem procentu se mora hirurški intervenisati.

Rektosigmoidoskopija je pregled završnog dijela debelog crijeva (sigmoidno crijevo i rektum) optičkim instrumentom. *mogućnost anestezije 


Biopsija je uzimanje uzorka tkiva za patohistološku analizu (PHD) tijekom endoskopske pretrage.

Anestezija je kratkotrajno uspavljivanje blagim intravenoznim anestetikom uz stručni nadzor specijalista anesteziologa, a u svrhu bezbolnog obavljanja neugodnih pretraga i zahvata (gastroskopija, kolonoskopija, rektosigmoidoskopija…).