14.11. - Svjetski dan šećerne bolesti (Dijabetesa)

14.11. - Svjetski dan šećerne bolesti (Dijabetesa)

14.11. je Svjetski dan borbe protiv dijabetesa - šećerne bolesti, koji se pod vodstvom Međunarodne federacije za dijabetes obilježava u više od 160 zemalja svijeta.
Svjetski dan šećerne bolesti ustanovili su 1991. godine Međunarodna dijabetes federacija i Svjetska zdravstvena organizacija, kao  odgovor na rastuću zabrinutost i brigu za oboljele od te podmukle bolesti. Svjetski dan dijabetesa postao je službeni u kalendaru Ujedinjenih naroda 2007. godine. Cilj kampanje je skrenuti pažnju svijeta i javnosti na pitanje od iznimne važnosti za prevenciju i liječenje šećerne bolesti.

Opširnije
Prolaktin

Prolaktin

Prolaktin je hormon koji se sintetizira u hipofizi, žlijezdi  smještenoj  na bazi mozga. Izlučuje se u krv, a  svoj efekat ostvaruje djelujući na razna tkiva:  grudi, jetru , bubrege, nadbubrežnu  žlezdu. Najvažnija uloga prolaktina je priprema mliječnih žlijezda za dojenje, a potom i  održavanje  dojenja  poslije  porođaja. Prolaktin je neobično važan hormon u regulaciji menstrualnog ciklusa. Povišen prolaktin dovodi  do  izostajanja  ovulacije  te može da bude jedan od uzroka neplodnosti.Lučenje prolaktina je različito tokom 24 sata. Najviši nivo je u toku spavanja i neposredno poslije buđenja.Kod  muškaraca  djeluje na metabolizam vode i elektrolita preko kore nadbubrežne žlijezde te  na funkciju testisa  i prostate.

Kada  vršiti određivanje prolaktina u krvi?

 

-          kada žena nema menstruaciju (amenoreja)

-          kod neplodnosti žene i muškarca

-          kod abnormalnog sekreta iz bradavica

-          kod smanjenja libida i erektivne disfunkcije kod muškarca  

Povišene vrijednosti prolaktina su:  

·         kod tumora hipofize - prolaktinoma

·         kod konzumiranja nekih lijekova (antidepresivi, analgetici,  opijati).

·          u stresu, sniženim  vrijednostima  glukoze  i fizičkom  naporu

Snižene vrijednosti prolaktina su:

·         kod karcinoma dojke

·         kod  hipofunkcije  štitnjače

·         kod šizofrenije, depresije, paranoidnih  stanja  i drugih psihoza

·         kod  anoreksije  i bulimije.

Prolaktin u Poliklinici SaNaSa, radimo na aparatu  mini Vidas (Biomerieux). Vidas prolaktin je automatski kvantitativni test baziran na ELFA metodi (Enzyme Linked Fluorescent Assay).

 

 

Kod žena prolaktin se može  testirati  svaki dan ciklusa. Zbog dnevnih oscilacija, krv se uzima u jutarnjim satima. Nalaz  je gotov isti dan.

Opširnije
Svjetski dan osteoporoze - 20.10.

Svjetski dan osteoporoze - 20.10.

Svjetski dan osteoporoze već se godinama obilježava pod vodstvom i pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije i u saradnji s Nacionalnim društvima za osteoporozu s primarnom svrhom da se ljudi što više informišu o ovoj bolesti i njenoj prevenciji. 
Naime, o osteoporozi koja je vrlo podmukla, ozbiljna, opasna i proširena bolest zna se premalo ili gotovo ništa. Kako se ona razvija polako, dugotrajno i neprimjetno te ostaje sakrivena sve do pojave različitih vrlo ozbiljnih i bolnih komplikacija, prijeloma, deformacija, otežane pokretljivosti i invalidnosti, mnogi se ljudi od nje, upravo zbog nedostatka informacija  uopšte i ne liječe.   
20. oktobar u više od osamdeset zemalja širom svijeta obilježava se kao Svjetski dan osteoporoze, bolesti krhkih kostiju sklonih prijelomima od koje iz dana u dan obolijeva sve više ljudi.

Prva linija zaštite gubitka koštane mase je pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i adekvatan unos vitamina D i kalcija.
Kako bi se prevenirao nastanak te kako bi se liječila bolest, preporučuje se unos namirnica s visokim udjelom kalcija i vitamina D, poput ribe, peradi, zelenog lisnatog povrća, mahunarki, mliječnih proizvoda...

Maksimalne doze vitamina D primjenjuju se u prva tri mjeseca, dok je u kasnijem periodu najvažnije održavati zadovoljavajuću razinu, uključivanjem 800–1.600 IJ vitamina D na dan. Prije terapije vitaminom D, važno je biti upoznat s trenutnom razinom vitamina D kod oboljele osobe, a tijek liječenja uvelike ovisi i o sposobnosti apsorbcije vitamina D.

Opširnije
Ultrazvuk srca i ergometrija kao metoda otkrivanja koronarne bolesti

Ultrazvuk srca i ergometrija kao metoda otkrivanja koronarne bolesti

Ehokardiografija (ultrazvuk srca sa color doppler-om) je neinvazivna i bezbolna dijagnostička metoda u kardiologiji, kojom se dobija uvid u stanje srca i krvnih sudova srca. 

 

Primjena ultrazvuka srca sa color doppler-om  je neophodno u procenjivanju zdravstvenog stanja pacijenata sa sumnjom ili već dijagnosticiranom kardiovaskularnom bolešću (povišenim krvnim pritiskom, nepravilnim ili ubrzanim radom srca, bolovima u sredogruđu, brzim zamaranjem, epizodama gubitka svijesti, kod dijabetičara, bolesnika na hemo ili radioterapiji), kao i preventivno kod osoba koje imaju porodične i lične visoke faktore rizika za kardiovaskularne bolesti (gojaznost, pušenje, povišene masnoće u krvi, fizička neaktivnost itd).

 

Ultrazvuk srca sa color doppler-om sa novim tehničkim mogućnostima omogućava veliki broj informacija o srcu i srčanim strukturama, kao što su: dimenzije srčanih šupljina, dimenzije srčanog mišića, njegovu pokretljivost, ejekciona frakcija (EF), funkcija srčanih zalistaka, uvid u stanje perikarda (srčane kese).

Color doppler metoda omogućava uvid u brzine protoka krvi kroz srčana ušća i dijagnosticiranje  urođenih ili stečenih srčanih mana.

Ultrazvuk srca se izvodi tako što pacijent tokom pregleda leži na lijevom boku sa savijenom lijevom rukom u laktu, koju stavlja pod glavu. Ljekar sondom ultrazvučnog aparata na koji je predhodno nanio malo gela prelazi preko kože lijeve strane grudnog koša, pri čemu pacijent ne osjeća nikakav bol.

 

Ergometrija (test opterećenja) vrši se uz prethodni pregled i indikaciju kardiologa. Prilikom testiranja potrebno je predočiti svu medicinsku dokumentaciju. Na dan testiranja možete popiti jutarnju terapiju, no ne smijete piti kavu i pušiti. Također ne smije se uzimati hrana 2 sata prije samog testiranja, no nije potrebno da budete natašte. Testiranju treba pristupiti u prikladnoj odjeći i obući (preporučuje se trenirka i tenisice).

U upotrebi su dva protokola opterećivanja. Na biciklergometru koristi se kontinuirani test opterećenja sa povećanjem opterećenja za 25w svakih 3 min. Od testova na pokretnoj traci preporučuje se test po Bruceu. Oba testa podjednako su mjerodavna u kliničkoj praksi i medicini rada. Razlike postoje u visini pojedinog stepena opterećenja, vremenskom trajanju testa i angažovanosti mišićnih grupa u radu koje mogu dovesti do bitnijih razlika u rezultatitima testiranja. Zbog toga se rezultati testa na biciklergometru izražavaju u jedinicama potrošnje kiseonika, w i/ili kpm, a na pokretnoj traci jedinicama potrošnje kiseonika ili trajanjem testa. Preporučeno je takođe da visina testa opterećenja bude submaksimalna (85% maksimalnog pulsa za godine starosti i pol) ili simptomima ograničen test koji se prekida kod pojave relevantnih simptoma.

 

 

 

 

Opširnije
Ultrazvučni pregled kukova kod beba

Ultrazvučni pregled kukova kod beba

“Nezreli” ili u potpunosti ne razvijeni kukovi javljaju se kod manjeg broja djece, ali nisu ni potpuna nepoznanica u svakodnevici novih roditelja. Uglavnom je riječ o tzv. obliku blaže nezrelosti, dok je u težim slučajevima riječ o displaziji kukova.

Displazija kukova kod djece zdravstveni je problem s kojim se pojedina djeca rode ili se javlja u toku prve godine života bebe. Nakon rođenja, bebina bedrena kost još nije dovoljno okoštala, dok čašica koja je treba prihvatiti u nekim slučajevima, također nije dovoljno oblikovana. Kad zglobna čašica kuka nije dovoljno razvijena može uzrokovati iščašenje, a taj se poremećaj naziva displazija kukova. Problem se može javiti na jednom ili na oba kuka. Displazija se javlja kod oko 5 – 20 % novorođene djece.

Kod normalno razvijenih kukova novorođenčeta, bedrena kost pravilno “sjedne” u čašicu zdjelice i u pravilnom je položaju za držanje mišića, tetiva i ligamenata. No, kad je riječ o nedovoljnom razvijenom kuku odnosno displaziji kuka, čašica kuka nije dovoljno razvijena ili je preplitka ili je čak i tkivo oko čašice prelabavo. U blažim slučajevima, ligamenti i ostala meka tkiva su labavi, pa bedrena kost ima previše prostora za kretanje unutar čašice kuka.

Zašto dolazi do problema s razvojem kukova i/ili displazije kukova?

Pravi razlozi nisu zašto dolazi do kašnjenja u razvoju odnosno “nezrelih” kukova nisu u potpunosti poznati, ali smatra se kako utjecaj ima:

– genetika, slični problemi s kukovima u porodici

– to što je dijete prvorođeno

– to što je dijete ženskog spola

Displaziju kukova ili ipak samo nezrelost kod beba važno je uočiti na vrijeme i stoga je od iznimne važnosti obaviti pregled kukova novorođenčeta u ranoj dobi, najkasnije do 3 mjeseca starosti, kako bi se po potrebi, na vrijeme krenulo s terapijom. U slučaju ne liječenja, može doći do trajnih problema s kukovima. Na ultrazvuku kukova utvrđuje se njihova “zrelost”. Kukovi se kao i ostatak tijela, razvijaju tokom trudnoće i života bebe u maternici, a nastavljaju pokretima nogu bebe nakon rođenja. Svakim pokretom nogu, beba produbljuje čašicu kuka. Kod djece koja se rode s djelomično “zrelim” kukovima, oni pokretima nogu i laganim vježbanjem vrlo lako postaju “zrelijima” u prva 3 mjeseca života. Važno je znati da se kukovi razvijaju do 18. mjeseca života, pa se kod većine djece koja su rođena s “nezrelim” kukovima isprave vježbama ili jednostavno, s rastom, te nisu potrebni nikakvi veći zahvati.

 

 

Pregled kukova provodi se ultrazvučno, postavljanjem bebe u bočni položaj, prvo jednog, a zatim i drugog kukiča. Pregled nije bolan, osim što je za većinu beba u tako maloj dobi neugodan zbog nepoznate okoline i samog načina izvedbe. Koristi se tečni vodenasti gel koji se stavlja na jedan pa drugi kuk bebe,  nakon čega se vrši ultrazvučni pregled.

Liječenje

Kod blažih oblika nezrelih kukova, osim vježbica i prirodnog razvoja djeteta, veće intervencije nisu potrebne. Ako je riječ o težem obliku, odnosno displaziji kukova, bebama se preporučuje nošenje remenčića odnosno tzv. Pavlikova aparatića. Brojni roditelji se preplaše na samu pomisao nošenja spomenutog remena, no za strahom zaista nema potrebe. Remenčići se nose kako bi se djetetu kasnije omogućio kasniji normalan razvoj i kretanje i za bebu nisu bolni niti joj stvaraju neugodu. Uloga Pavlikovih remenčića je držati bebine noge u raširenom položaju kako bi glava bedrene kosti jednostavnije “sjela” na svoje mjesto, odnosno u čašicu kuka. Već nakon nekoliko mjeseci njihova nošenja, kod većine beba dolazi do poboljšanja i uglavnom nemaju nikakvih daljnjih problema s razvojem kukova.

* U Poliklinici SaNaSa, može se uraditi ultrazvučni pregled kukova kod beba po cijeni od 50 KM. Potrebno se prethodno naručiti. 

Opširnije
Šta je ortopantomografija (OPG) i radioviziografija (RVG)?

Šta je ortopantomografija (OPG) i radioviziografija (RVG)?

Ortopantomografska tehnika (OPG) snimanja postala je standard u dentalnoj medicini te se u razvijenijim zemljama smatra obveznom snimkom pri prvom pregledu. Zbog svoje ekonomičnosti, zaštite bolesnika od nepotrebnog zračenja i same sistematičnosti dobiva sve veću važnost kao dijagnostička metoda. Ovom snimkom u potpunosti se mogu vidjeti svi zubi zajedno sa krunom i korijenima te pripadajućim strukturama. Možemo kontrolirati visinu kosti, postojanje periapikalnih procesa, cista čeljusti, tumora i ostalih deformacija. Kod kvalitetnijih uređaja moguće je potpuno analizirati i položaj i eventualnu patologiju temporomandibularnog zgloba. S obzirom na to da snimka obuhvata većinu orofacijalnog područja, iz nje su vidljive i genetske anomalije, razlozi nedostajanje nekih zuba u čeljusti te povezanost zuba s upalama sinusa (korijeni zuba u sinusu). Panoramska snimka služi i pri povezivanju sistemskih bolesti i sindroma s orofacijalnim područjem, te je neizostavna u implantoprotetskoj terapiji i planiranju protetskih radova.

Pomoću ortopan slike možemo istovremeno prikazati donju i gornju čeljust i popratne strukture. Za vrijeme ekspozicije rentgenska cijev i detektori se rotiraju oko pacijenta. Kretnje rentgentske cijevi i detektora moraju biti koordinirane. Ortopantomograf stvara slojevnu sliku, upotrebljavajući tri odvojena rotacijska centra, polazeći sa stanovišta da je čeljust sastavljena od triju bazalnih lukova, a svaki od rotacijskih centara trebao bi biti centar jednog od tih lukova, sukladno sa zonom slikanja suprotne strane. Rentgenska cijev rotira iza zatiljka pacijenta, a detektor ispred njegova lica. Pomoću posebnog prenosnog sistema slika se digitalnim putem prebacuje na računar. 

RADIOVIZIOGRAFIJA (RVG) je snimanje kojim dobivamo ciljanu sliku pojedinog zuba koja prikazuje detalje krune i korijena kao i okolne strukture parodonta i alveolarne kosti. Slika se prikazuje na ekranu uz pomoć RVG senzora i omogućuje kompjutersku analizu, preciznu dijagnozu i plan terapije.

 

RVG senzori su intraoralni senzori koji obezbjeđuju konstantno visoku rezoluciju i bistre slike za precizniju dijagnostiku i planiranje uz različite veličine. RVG senzori zamjenjuju klasični način slikanja pomoću filma.

Digitalna radiografija u stomatologiji pruža dvije ključne prednosti u odnosu na slikanje pomoću filma, jedna je mogućnost full screen slika koje se mogu poboljšati i zumirati, a druga lakše dijagnostikovanje.

 

 

U našoj Poliklinici SaNaSa na Ilidži imamo najsavremenije digitalne aparate za OPG i RVG, koji pružaju manje doze zračenja uz visoki kvalitet i rezoluciju slike. 

Opširnije
Vitamin D

Vitamin D

Top of Form

Vitamin D ili kalciferol je antirahitični vitamin, a često ga nazivaju i vitaminom sunca. Iz historijskih se razloga svrstava među vitamine, iako se po većini obilježja radi o hormonu (steroidna struktura). Regulira koncentraciju kalcija i fosfora u organizmu, potičući  njihovu apsorpciju iz probavnog trakta. Vitamin D se u tijelu može sintetizirati u koži pod utjecajem ultraljubičastih zraka iz provitamina. Može se unositi i hranom. Najviše ga ima u  masnim  ribama kao što su haringe, skuše, srdele i tune, u mesu, mlijeku i mliječnim prozvodima, u  žumanjku, te gljivama.

Vitamin D se nalazi u dva  fiziološka oblika: vitamin D2 (ergokalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Aktivan oblik vitamina D se zove kalcitriol (1,25-dihidroksikolekalciferol). Nedostatak  vitamina D  kod djece dovodi  do rahitisa, a kod odraslih  do
osteoporoze  i sekundarnog  hiper-paratiroidizma.
On spriječava depresiju i šizofreniju.
Niska razina cirkulirajućeg vitamina D povećava rizik  od dijabetesa, kardiovaskularnih i autoimunih bolesti, te različitih oblika karcinoma.
Pretilost smanjuje iskoristivost vitamina D. Zbog toga gojazni ljudi trebaju unositi duplo više vitamina D.
Vitamin D se često koristi za liječenje psorijaze.
Hronični nedostatak vitamina D dovodi do slabosti i bolova  u mišićima.
48% djevojčica u dobi od 9-11 godina imaju manjak vitamina D
.

Čak 76% trudnica ima nedostatak vitamina D. To povećava rizik obolijevanja njihove djece od dijabetesa, artritisa, multiple skleroze  i dr.

25- (OH) vitamin D je glavni oblik skladištenja vitamina D u ljudskom tijelu. On je pronađen u visokoj koncentracij u serumu ili plazmi, zbog čega je 25- (OH) vitamin D poželjni analit za određivanje.


U Poliklinici SaNaSa, vitamin D određujemo na aparatu mini Vidas (Biomerieux).

 25-OH Vitamin D total  je automatski test za određivanje pacijentovog Vitamin D statusa i test ima visok stepen preciznosti.

 

 

Opširnije
Redovni ginekološki pregled i PAPA test

Redovni ginekološki pregled i PAPA test

Ginekološki pregled je specifičan po tome što je vezan za pregled najintimnijeg dijela tijela, te je povezan sa nelagodnošću, sramom, a vrlo često i strahom. Naravno, mi to znamo te želimo da pregled ne bude bolan i grub ali i da ga obavimo onako kako treba.

 

Idealno vrijeme za ginekološki pregled je osmi do dvanaesti dan menstruacijskog ciklusa.

Na ginekološkom pregledu nakon uvida u vaše anamnestičke podatke, i u dobivene nalaze, ginekolog će vam napomenuti kada bi trebala biti sljedeća kontrola. Češći ginekološki pregledi se preporučuju kod pojave slijedećih problema: ako primijetite promjene u menstruacijskim krvarenjima (učestalost, obilnost, bolnost), kod bolova u donjem abdomenu, pojačanog vaginalnog iscjetka, kao i abnormalnog nalaza PAPA testa. Češće kontrole potrebne su i ukoliko koristite hormonsku terapiju, imate intrauterine uložak ili spiralu, te ukoliko ste trudni.

Posjet ginekologu je važan i nakon ulaska u menopauzu i prestanka menstrualnih krvarenja, jer neki zloćudni tumori češći su u menopauzalnoj dobi.

Ukoliko planirate redovitu ginekološku kontrolu naručite se na pregled u vremenu kada nemate menstrualno krvarenje, osim ukoliko imate problema sa nepravilnim menstrualnim krvarenjem te radi toga morate odmah doći na pregled.

 

Dan prije nego što planirate doći na svoj zakazani termin, nemojte stavljati vaginalne tablete, kreme ili gelove jer oni mogu utjecati na rezultate testova te prekriti neka zbivanja.

Neke pacijentice pripreme listu pitanja, kako ne bi zaboravile napomenuti neku svoju problematiku ili pitati ginekologa za savjet, jer vrlo često zbog treme i nelagode znaju zaboraviti pitati ginekologa što ih muči.

Ginekološki pregled nije ugodan pregled za ženu ili mladu djevojku jer je u pitanju intimno područje, ali nakon razgovora obično se taj strah prevlada. Ginekolog će vas pitati za bolesti u obitelji te za sve vaše bolesti ili operacije koje ste imali do sada.

Najčešća pitanja koja će postaviti su: koliko ste godina imali kada ste dobili prvu mjesečnicu, datum zadnje mjesečnice, dužina menstruacijskog ciklusa, koje kontracepcijsko sredstvo koristite, da li ste do sada bili kad trudni, i ukoliko jeste, kako su protekli trudnoća i porod.

Važno je navesti koje sve lijekove uzimate i da li ste na neke alergični. Važan je podatak i da li pušite. Nadalje, postavit će Vam se pitanje imate li kakve ginekološke smetnje te zašto se sada javljate na pregled.

I vi, naravno, možete postaviti pitanja i navesti sve svoje tegobe. Važno je da ukoliko planirate trudnoću ili mislite početi koristiti neku (novu) kontracepciju, da to i napomenete specijalistu ginekologu, kako bi mogli raspraviti što bi za vas bilo najbolje te koje još dodatne pretrage ili testove trebate napraviti ranije.

 

 

Šta je PAPA Test ?

 

PA-PA pregled ili test je bezbolna metoda uzimanja ćelija sa površine grlića maternice i mikroskopski pregled ćelija, u cilju otkrivanja karcinoma grlića maternice, kao i prekanceroznih promjena na grliću, HPV infekcije i drugih infekcija.

Uzimanje PAPA testa je vrlo jednostavno, brzo i bezbolno. Bris se uzima drvenom špatulom i četkicom sa površine grlića i iz cervikalnog kanala. Kada se uzme bris, nanese se na predmetno stakalce koje se gleda pod mikroskopom i postavlja dijagnoza.

PA-PA pregled trebaju obavezno uraditi jednom u godini sve žene koje su stupile u seksualne odnose (od 20 do 65 godina starosti), ukoliko je nalaz uredan. Ako nalaz PA-PA nije uredan, potrebno je intenzivno liječenje i kontrola u preporučenom periodu. Naravno uz PAPA test koji nije uredan, obavezno se radi kolposkopski pregled, da bi se našlo tačno mjesto promjene na grliću koju treba liječiti.  

 

Idealno vrijeme je od desetog do šesnaestog dana menstrualnog ciklusa, jer je tada uzorak najbolji za citološku analizu. 

Opširnije

Kalendar

« Decembar 2017 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31